Atina, kolevka zapadne civilizacije, prepoznatljiva po klasičnim mermernim stubovima, ali i kao moderan, urban grad sa gustim saobraćajem. Grad se prostire između ovih krajnosti, a raznovrsni uticaji Istoka i Zapada prepliću se na pijacama, u kafeima i tavernama koji su izgrađeni na antičkim ruševinama, a naslanjaju se na vizantijske crkve optočene zlatom.
Prva asocijacija pri pomenu Atine sigurno je Akropolj sa Partenonom kao najvećim i najznačajnijim hramom koji dominira Atinom već dve i po hiljade godina. Podignut u doba Perikla, hram je bio posvećen zaštitnici grada boginji Atini. Kao i mnogi drugi artefakti, statua boginje napravljena od slonovače i zlata nije sačuvana. Sudbina Akropolja neraskidivo je povezana sa sudbinom samog grada, tako da je Partenon tokom vekova bila hrišćanska crkva, tokom osmanske vladavine bila je džamija, potom barutana šo je umalo dovelo do njegovog uništenja tokom granatiranja Mlečana u XVII veku. Međutim, mnogi istoričari tvrde da je Partenon pretrpeo najveća oštećenja kada je lord Eldžin skidao reljefe sa hrama i odneo ih u Englesku.
Tri ključne tačke moderne Atine čine trg Sintagma, Monastiraki, i trg Omonia. Za turiste je nezaobilazan i kvart Plaka koji se nalazi nešto južnije, sa spletom uličica u podnožju Akropolja, a ako krenete ka istoku, naići ćete na obnovljene kvartove Thissio i Gazi.